D E R V E N T A D R E A M

[Ziklon_B]

Kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi ona znamenita euroazijska granica civilizacija, religija i velikih etnopolitičkih zajednica. Upravo zato, njena je misija u tome da bude most - a ne jaz, kapija - a ne zid.

Ova je zemlja kroz istoriju bila pulsirajuca tačka susreta Istoka i Zapada. Došavši u ove predjele, čovjek sa Zapada se trudio da svojom akcijom mijenja zatečeno stanje. Čovjek sa Istoka je, pak, nastojao da kontemplacijom i filozofiranjem dokuči višu razinu smisla. Obojica su se pritom osjećali kod kuće, jer Bosna i Hercegovina ne dočekuje namjernike neprijateljstvom tuđine, već pruženom rukom prijatelja.

U ovoj zemlji svako ko to želi može naći sebe, a upoznati onoga, koji mu na nekom drugom kraju svijeta izgleda sasvim strano. Bosna je otvorena zemlja, a baš zato mora biti umjerena u svemu. Svega pomalo, to je Bosna.

[Ziklon_B]

Na danasnji dan, prije 632 godine, bosanski ban Tvrtko I Kotromanić
krunisan je za kralja Bosne. To se desilo 26. oktobra 1377. Od tada je
Bosna od poluneovisne banovine, postala potpuno neovisnom kraljevinom.
Prvi put ...očuvana titula u pomenu novog kralja je iz 1378. - kralj
Srbljem, Bosni i Primoriju i Zapadnim stranam.
Nemajući drugih povoljnijih okolnosti, bosanski ban Tvrtko je u
obnavljanju starog srpskog kraljevstva našao izgovor za stvaranje
bosanske kraljevine, imajući u vidu da je bio suočen sa negiranjem
bosanske neovisnosti od strane Evrope i Ugara.
Bio je rodbinski povezan sa Nemanjićima, a osvojio je teritorije koje su bile ranije u državi Nemanjića.
Dugo vremena se smatralo da se Tvrtko I krunisao u manastiru Mileševa u Polimlju, te da ga je krunisao mileševski mitropolit. Međutim, kasnije je ...utvrđeno da Mileševa nije tada bila mitropolija, te da se zapravo radi o crkvi u Milama (današnji Arnautovići - Visoko). Najnovija teorija je da je kralja krunio djed Crkve bosanske.

[Ziklon_B]

http://www.youtube.com/watch?v=iHHRQ7HA ... r_embedded

Za svakoga istinskog patriotu i dijete BiH...

[Ziklon_B]

Nijedan stanovnik Bosne nije bio bogumil, nego su ljudi bili krstjani (Crkva bosanska) i katolici.
Krstjani su se drasticno razlikovali od bogumila iz Bugarske.
U vecem broju Bosnjani su bili katolici tek nakon dekreta Stjepana Tomasa (da moraju prihvatiti katolicanstvo), stoga je veliki broj pripadnika Crkve bosanske pobjegao k hercegu Stjepanu (koji je takodje bio krstjanin). Izmedju ostalog, zato su se debelo zamjerili on i bosanski kralj, te je herceg Stjepan dao svoju kcer Katarinu da pomiri posvadjane frakcije u Kraljevini Bosni.
Svi bosanski kraljevi su jako postovali i drzali do Crkve bosanske, i stitili je, dok su papi prividno obecavali prelazak na katolicanstvo, kako bi umirili moguci pokusaj klanja stanovnistva i svrgavanja njih silom od strane pape (inkvizicija) - kao sto je to bio slucaj sa Katarima u Francuskoj recimo. Mislim da to dovoljno govori u kakvoj su vezi sa tom Crkvom - ONI SU, KAO I STANOVNICI, BOSANSKI KRSTJANI, KAMUFLIRANI U NESTO DRUGO ZARAD OPSTANKA - sapienti sat.
Prvi bosanski kralj koji je presao na katolicanstvo (zaista) je bio Stjepan Tomas, 1445, i to je doba zauvijek oznacilo razdvajanje Bosnjana: jedni su iskreno uzeli katolicanstvo, a dok drugi, ne mogavsi zadrzati Crkvu bosansku (zbog Tomaseva progona), uzimaju Islam po dolasku Osmanlija, ili pak pravoslavlje, ne iz interesa, nego iz protesta protiv kraljeve (Tomaseve) prisile na katolicanstvo, oni zele birati svoju vjeru kao i uvijek, a ne da im je Tomas, ili bilo ko drugi bira....
Naravno da religija ne cini naciju,ja sam svjestan cinjenice da su danasnji Hrvati u BiH moji daleki rodjaci, ali ne rodjaci da sam i ja Hrvat, nego rodjaci u smislu da su nasi preci bili Bosnjani, bilo katolici bilo pripadnici Crkve bosanske.
Dokaz da je to tako jeste da neki ljudi nazivaju Katarinu 'hrvatskom kraljicom'. To je apsurd i nema nikakve veze sa zenom BOSANSKOG kralja, a HERCEGOVOM kceri. Neko uporno dokazuje da je Bosna provincija Hrvatske ili Srbije, zarad novopecene 'NACIJE' bazirane na religiji (katolici= Hrvati, pravoslavci= Srbi), a to je, u najmanju ruku, SMIJESNO.
Povelje kazu, lijepo i citko, Bosnjani.
Bosnjane niko ne moze pohrvatiti ili posrbiti, posebno sto to oni ne zele ni u snu, nisu ludi, ukljucujuci i mene licno.
Bosna je drzava sa posebnim narodom, vise religija oduvijek, svojim jezikom, i svojom kulturom, i za vrijeme Osmanlija, i A-U, cijelo vrijeme, sve dok je gladne lisice iz Hrvatske i Srbije nisu prvi put pokusale rascerupati (Cvetkovic i Macek).
Nikad.

[Ziklon_B]

http://www.youtube.com/watch?v=8nWGd8gn ... re=related

Nek se neki ne nađu uvrijeđeni mojom i našom Bosnom...

[Ziklon_B]

http://www.youtube.com/watch?v=DHlnNGTV ... r_embedded

Godišnjica smrti
Kralj Tvrtko I Kotromanić bio je naš otac i mati
Ban i najslavniji bosanski kralj Stjepan Tvrtko I Kotromanić umro je na današnji dan prije 619 godina, 10. marta 1391. godine. Bio je sin Vladislava Kotromanića i Jelene Šubić, a bosanski ban bio je od 1353. do 1377. godine. Krunisanje Tvrtka I obavljeno je u Milima kod Visokog. Nakon njegove smrti naslijedio ga je rođak Stjepan Dabiša.

Historičari za Kulina Bana kažu da je stvorio bosansku državu u pravom smislu i uveo je u Evropu, a Tvrtko I Kotromanić je taj koji je utvrdio, proširio i učinio Bosnu, sve do pada pod osmansku vladavinu 1463. godine, jednom od napriznatijih država u ovom dijelu Evrope u političkom, ekonomskom i kulturnom pogledu.

Na prijestolje je došao kao petnaestogodišnjak, ali je bez pbzira na godine bio izuetno sposoban. Već kao mladić morao je ulagati ogromne napore da sačuva Bosnu od stranih vojski. U tadašnje vrijeme, jedan od najvećih neprijatelja bila Ugarska kraljevina koja je željela da se dokopa bosanskih rudnika. Tvrtko I dugo je uspješno odolijevao ugarskim napadima, pa je Ugarska slala istovremeno po dvije vojske na Bosnu, ali je vojska na čelu sa Tvrtkom I uspjevala da odoli napadima i odbrani Bosnu.

Nakon što je uspješno odolijevao napadima, Tvrtko I je shvatio da i sam mora poći u protivnapad, pa je krenuo u napad prema današnjoj Crnoj Gori i osvojio sve do Kotora. Zatim je krenuo prema Srbiji i osvojio današnji Sandžak kada se proglasio kraljem Srbije. Njegova titula pokazuje osnov po kojem je postavio legitimno pravo na upražnjenu srpsku krunu: kralj Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranam, Usori i Podrinju.

"Bio je toliko politički moćan da ga je vodeća evropska pomorska sila, Mletačka republika upisala u zlatnu knjigu počasnih građana svoje republike. Dugo nije bio ženjen, pa su mu svi evropski dvorovi nudili svoje princeze za ženu želeći da se na taj način orode sa bosanskom dinastijom Kotromanića", govorio je o moći prvog bosanskog kralja za naš portal prof. dr. Enver Imamović. Tvrtko I se 1374. godine oženio ugarskom princezom Dorotejom, kćerkom vidinskog bugarskog cara Sracimira.

Imamović je podsjetio na njegovu povezanost i sa hrvatskom i sa srpskom dinastijom, podsjetivši da je bosanka vojska zbog svoje snage učestvovala i u Kosovskom boju.

"Kada je sultan Murat napao Srbiju, tadašnji knez Lazar moli kralja Tvrtka da mu pomogne. Tvrtko I je poslao vojsku na čelu sa vojvodom Vlatkom Vukovićem Kosačom koji je učestvovao u toj bici. Treba istaći da je samo bosanska vojska na lijevom krilu odnijela pobjedu na Bajazitovom vojskom", kazao je prof. dr. Imamović.

Poslije bitke na Kosovu Tvrtko, kao pobjednik, pojačava pritisak na Dalmaciju, tako da su mu se 1390. godine pokorili gradovi Split, Trogir, Šibenik i ostrva Brač, Hvar i Korčula. U intitulaciji se nakon toga naziva kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja.

O ekonomskoj moći tadašnje bosanske kraljevine možda najbolje svjedoči zlatnik koji je kovao Tvrtko I, a koji je bio četiri puta veći od zlatnika osmanske imperije. Zlatnik je ima 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama.

"Na jednoj strani je bio grb Kraljevstva bosanskog, sa šest ljiljana i kraj njega još dva ljiljana, a sa druge strane propeti lav, kao simbol moći bosanskog kraljevstva", rekao je prof. dr. Imamović.

Iako danas zvuči gotovo nevjerovatno, tadašnja bosanska država bila je jedna od ekonomski najmoćnijih evropskih zemalja, jer je raspolagala ogromnim rudnim nalazištima zlata, srebra, bakra, olova i željeza.

"U Evropi je u tadašnje vrijeme vladala žeđ za zlatom i srebrom koje se iz Bosne izvozilo u tonama. Dnevno je odlazilo po tristo konja u karavanu sa 100 kila na jednom tovaru po lukama gdje su ih čekali specijalni jedrenjaci koji su srebro vozili na Siciliju, Aleksandriju, Bejrut i Veneciju. Jedan zapis govori da je Tvrtko davao i po 16.000 dukata za jedan prsten što dovoljno govori o njegovom bogatstvu", istakao je Imamović.

Za kraj je prof. dr. Imamović, govoreći o njegovom historijskom značaju rekao da je Tvrtko I Kotromanić naš otac i mati baš kao i Kulin Ban.

"O tome se rijetko priča, ali treba govoriti o tome kakvi smo bili i kakvi možemo biti samo kad bi bili složni", poručio je istaknuti historičar.